Dobre prakse u odgovoru na nasilje u porodici: Komparativna studija
29. Novembar 2019.
Infografika: Sažetak ključnih rezultata ankete o stavovima prema rodno zasnovanom nasilju u Bosni i Hercegovini
4. Decembar 2019.

Sarajevo, 2019.

Nasilje nad ženama je široko rasprostranjeni oblik kršenja ljudskih prava, koji šteti kako pojedincima i porodicama, tako i društvu u cjelini. Kada govorimo o prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, govorimo o problemu koji zahvata cjelokupnu populaciju nezavisno od imovinskog statusa, nacionalne ili religijske pripadnosti, stepena obrazovanja, mjesta stanovanja i slično. To je problem koji ne poznaje hijerarhije i pogađa sve društvene grupe. U Bosni i Hercegovini (BiH) skoro svaka druga žena je doživjela bar neki oblik nasilja nakon što je navršila 15 godina.

S druge strane, sama pomoć i pristup uslugama podrške i različitim institucijama (npr. zdravstvo, policija i pravosuđe, socijalna zaštita) pitanje je hijerarhije i pozicioniranosti u društvu. Praksa pokazuje da pomoć i podrška nisu dostupne svima u jednakoj mjeri. Takvo stanje dovodi do toga da su marginalizovane grupe žena u BiH (žene romske nacionalnosti, žene s invaliditetom, žene iz ruralnih sredina, interno raseljene žene i starije žene), u smislu prevencije i zaštite od nasilja, gurane u stranu. To je vidljivo u zvaničnim dokumentima, strategijama i akcionim planovima, gdje se te grupe i ta pitanja vrlo kratko i površno spominju. Zakonski, politički i strateški okvir BiH za zaštitu od nasilja u porodici je rodno neutralan, a nasilje u porodici je regulisano zakonodavstvom (entitetski zakoni o zaštiti od nasilja u porodici, Krivični zakon BiH i entitetski krivični zakoni) koje propisuje mehanizme za zaštitu od nekoliko oblika nasilja u porodici (fizičko nasilje, psihološko nasilje, verbalni napad, uhođenje, ekonomsko nasilje i zapostavljanje djece i starijih osoba). Međutim, zakonski okvir u BiH nije u potpunosti usklađen s međunarodnim instrumentima kao što je Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), niti sve njene građanke imaju jednak pristup sistemu usluga zaštite od nasilja.

Nadalje, na što više osnova je marginalizacija utemeljena (npr. žena s invaliditetom iz ruralne sredine), to je teže pristupiti uslugama sistema odgovora na nasilje.

UN Women studije su pokazale da se administrativni podaci o slučajevima nasilja u porodici u BiH ne prikupljaju na dosljedan i ujednačen način. Svaka institucija uključena u postupanje u slučajevima nasilja prikuplja podatke o tim slučajevima i dostavlja listu svom nadležnom ministarstvu. Podaci koji postoje nisu razvrstani prema marginalizovanim grupama. Takva praksa utiče na (ne)razumijevanje uticaja nasilja u porodici i nasilja nad ženama na društvo, i posljedice koje ima za žene koje pripadaju posebno marginalizovanim grupama u BiH. Nedostatak administrativnih podataka dodatno onemogućava donošenje javnih politika na osnovu stvarnog stanja, i prepreka je učinkovitom zalaganju za poboljšanje kvaliteta i pristupa uslugama.

Ključnim se čini usaglašeno, sveobuhvatno i multisektorsko djelovanje svih institucija i ključnih aktera u prepoznavanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama, a posebno u prepoznavanju specifičnih potreba žena pripadnica marginalizovanih grupa. Takav pristup je ključan kako bi se obezbijedila sigurnost žrtava, sprečavanje reviktimizacije, kao i adekvatno procesuiranje počinilaca. Zadatak ovog istraživanja je ispitati kako to trenutno funkcioniše, koliko su poznate obaveze, procedure i kako u praksi žene pristupaju mehanizmima za prijavljivanje slučajeva i uslugama za zaštitu, a naročito kako tim uslugama pristupaju pripadnice marginalizovanih grupa. Cilj je dodatno istražiti gdje postoji prostor za unapređenje institucionalnog okvira i djelovanja civilnog društva u cilju zaštite žena od nasilja, kad su u pitanju pripadnice marginalizovanih grupa.

Istraživanje u obliku infografika možete pogledati na linkovima ispod.

Usluge po mjeri: Analiza pristupa sistemu podrške (uslugama zdravstvene zaštite, policije i pravosuđa, socijalne zaštite) iz perspektive žena, pripadnica marginalizovanih grupa, koje su preživjele nasilje

Essential Services: Analysis of the Access to Support Services (Health, Police and Justice and Social Services) for Women Belonging to Marginalised Groups who Have Experienced Violence

Infografika: Usluge po mjeri: Analiza pristupa sistemu podrške (uslugama zdravstvene zaštite, policije i pravosuđa, socijalne zaštite) iz perspektive žena, pripadnica marginalizovanih grupa, koje su preživjele nasilje

Infographic: Essential Services: Analysis of the Access to Support Services (Health, Police and Justice and Social Services) for Women Belonging to Marginalised Groups who Have Experienced Violence