Sarajevo, 2019.

Kako bi se pomoglo Agenciji za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine u njenoj podršci odgovornim organima vlasti na unapređenju minimalnih standarda u osiguranju odgovora i pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja, analizirane su pozitivne prakse u četiri zemlje, od kojih su dvije države članice EU (Austrija i Španija), a dvije nisu i nalaze se u regiji zapadnog Balkana (Albanija i Srbija). Zemlje su odabrane na osnovu međunarodno priznatih inicijativa dobrih praksi.

Albanija je usvojila sisteme koordiniranog odgovora u zajednici na nivou općina i digitalizirani online sistem koji koristi za upravljanje slučajevima i za njihovo praćenje.

Austrija je bila prva evropska zemlja koja je usvojila hitne naloge za udaljenje i naloge za zaštitu i koja je formirala devet centara za prevenciju nasilja na nivou pokrajina, po jedan u svakoj pokrajini, a koji se finansiraju sa državnog nivoa.

Srbija je uspostavila nekoliko protokola u kojima je propisala minimalne standarde za odgovor policije, multisektorsku koordinaciju i nedavno je donijela Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.

Španija je izradila model, sveobuhvatni odgovor na nasilje nad ženama, koji obuhvata specijalizirane sudove koji postupaju u predmetima rodno zasnovanog nasilja i državni mehanizam koordinacije sa detaljnim protokolima o koordinaciji među agencijama i procjenom rizika.

Ovaj izvještaj pruža detaljan, stručni opis nacionalnih programa i inicijativa koje su međunarodno priznate kao dobra praksa. Dokument pruža dostupne, uporedne informacije iz četiri odabrane zemlje kako bi se prikazali različiti pristupi i modeli postupanja u slučaju nasilja u porodici. Cilj je ponuditi različite opcije kako bi se pomoglo relevantnim akterima u Bosni i Hercegovini u odabiru najboljeg pristupa u odgovoru na nasilje koji će biti prilagođen trenutnim potrebama i okolnostima u skladu s međunarodnim standardima.

Za svaku praksu, nakon citiranja relevantnih međunarodnih standarda na osnovu Istanbulske konvencije, Smjernica UN-a za paket osnovnih usluga, sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava i Smjernica Vijeća Evrope, opisane su najbolje inicijative dobrih praksi, uspoređujući modele, tamo gdje postoji dobra praksa u više od jedne zemlje. Također su spomenuti i izazovi u provođenju svakog modela dobre prakse, uključujući i odstupanja od međunarodnih standarda, kao i praktične prepreke realizaciji.

Dobre prakse u odgovoru na nasilje u porodici: Komparativna studija

Good Practices in Responding to Domestic Violence: A Comparative Study