Pregled multisektorskog odgovora na nasilje u porodici na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini
29. Novembar 2019.
Dobre prakse u odgovoru na nasilje u porodici: Komparativna studija
29. Novembar 2019.

Sarajevo, 2019.

Cilj ove analize koju je proveo UN Women je da se pomogne u nastojanjima Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine u postavljanju minimalnih standarda za pružanje usluga osobama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje, naročito nasilje u porodici u Bosni i Hercegovini. Agencija za ravnopravnost spolova trenutno predvodi proces analize usklađenosti zakonodavstva, kapaciteta i praksi u pružanju usluga sa odredbama Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (u daljem tekstu: Istanbulska konvencija). Analiza obuhvaća područja pravnog okvira, upravljanja podacima, socijalne zaštite, zdravstvenih i specijaliziranih usluga koje ženama pružaju NVO. Ovom analizom UN Women želi doprinijeti tom procesu i na sličan način obuhvatiti dva dodatna sektora – policiju i besplatnu pravnu pomoć. Na osnovu ovih dviju analiza u konačnici će biti predloženi minimalni standardi za pružanje usluga u svim sektorima. Oblik standarda još uvijek nije utvrđen, a Agencija za ravnopravnost spolova BiH će pokrenuti konkretne mjere i aktivnosti u skladu sa svojim nadležnostima i na osnovu rezultata pojedinačnih analiza.

Ova analiza ima dva glavna cilja: a) prikupljanje i analizu informacija o kapacitetima za provođenje Istanbulske konvencije u sektorima policije i besplatne pravne pomoći u Federaciji Bosne i Hercegovine i b) prikupljanje i analizu informacija o kapacitetima za provođenje Istanbulske konvencije u sektorima policije i besplatne pravne pomoći u Republici Srpskoj, pri čemu se nadovezuje na analizu kapaciteta za provođenje Istanbulske konvencije u ova dva sektora u RS koju je tokom 2017. Godine proveo Gender centar Republike Srpske.

Metodologija primijenjena u ovoj analizi uključuje analizu dokumentacije i terenske posjete odabranim lokacijama. Analizom dokumentacije obuhvaćeni su relevantni zakoni i dokumenti politika u datoj oblasti, kao i postojeći analitički izvještaji i analize stanja na terenu u pogledu implementacije Istanbulske konvencije u BiH. Osnova za analizu u Republici Srpskoj bila je analiza kapaciteta za provođenje Istanbulske konvencije u dva fokusna sektora koju je provela Marija Babović ispred Gender centra RS tokom 2017. godine.

U dodatku I nalazi se lista analiziranih dokumenata, studija i izvještaja. Pored detaljne analize pravnog, operativnog i institucionalnog okvira, analiza je obuhvatila kapacitete nadležnih resornih institucija na nivou entiteta i kantona, te pružaoce usluga na lokalnom nivou, uključujući i relevantne NVO na četiri lokacije koje je odabrala konsultantica, a odobrili UN Women i Agencija za ravnopravnost spolova BiH i to: (1) Banja Luka, (2) Sarajevo, (3) Tuzla i (4) Travnik. Ove lokacije su odabrane kako bi se obuhvatila oba entiteta u BiH, premda je u Republici Srpskoj odabrana samo jedna lokacija (Banja Luka). Razlog za to je prethodno spomenuta već provedena analiza kapaciteta ova dva sektora za provođenje Istanbulske konvencije u RS (Babović, 2017.), zbog čega je konsultantica ponovno posjetila samo Banja Luku radi prikupljanja i analize novih informacija u pogledu nedavnih zakonodavnih izmjena u Republici Srpskoj, naročito izmjena i dopuna Krivičnog zakonika RS. Lokacije u Federaciji BiH odabrane su na osnovu konsultantici od ranije poznatih informacija koje se odnose na ostvareni napredak u kapacitetima za provođenje Istanbulske konvencije u sektorima besplatne pravne pomoći i policije. Konkretno, Tuzla je odabrana jer je Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona prvo uspostavilo posebno odjeljenje za nasilje u porodici (Ministarstvo unutrašnjih poslova Unskosanskog kantona je drugo i do sada posljednje ministarstvo koje je osnovalo takvo odjeljenje prema tuzlanskom modelu), Sarajevo je odabrano jer su žrtve nasilja u porodici, rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja u ratu priznate Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći KS bez obzira na njihov finansijski status, što nije slučaj sa ostalim kantonalnim zakonima o (besplatnoj) pravnoj pomoći, a Travnik je odabran jer je Srednjobosanski kanton trenutno jedini kanton u Federaciji BiH koji još uvijek nije donio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći pa bi bilo značajno razmotriti kako žene koje su pretrpjele nasilje ostvaruju besplatnu pravnu pomoć u tom Kantonu i koja je uloga nevladinog sektora u popunjavanju praznine nastale zbog nepostojanja zakona.

Tokom provođenja ove analize, konsultantica je prikupljala informacije direktno od resornih institucija i pružalaca usluga na lokalnom nivou. Za te potrebe konsultantica je na svakoj lokaciji provela jedan do dva dana, s obzirom na to da su predložene lokacije administrativni centri njihovih kantona odnosno entiteta. Detaljne informacije prikupljene su kroz polustrukturirane intervjue korištenjem otvorenih pitanja koja daju priliku za utvrđivanje novih načina sagledavanja i razumijevanja ove tematike. Svi intervjui provedeni su korištenjem smjernica za intervju sadržanih u dodatku II ovog dokumenta. Smjernice sadrže listu pitanja i tema uključenih u razgovore sa predstavnicima institucija i pružalaca usluga u sektorima policije i besplatne pravne pomoći na ciljnim lokacijama. Konsultantica je provela 12 intervjua i razgovarala sa ukupno 29 osoba. Iscrpna lista intervjuiranih osoba i pružalaca usluga nalazi se u dodatku III.

Analiza UN Women u pogledu kapaciteta policijskog i sektora besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini za implementaciju Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici

UN Women Analysis of the Capacities for the Implementation of Council of Europe Convention on Preventing and Combating Domestic Violence and Violence Against Women in Police and Free Legal Aid Sector in Bosnia and Herzegovina