Dennis Gratz: „Odgovornost za ravnopravnost nosimo svi“
22. Decembar 2015.
Promocija kampanje u Tuzli / Campaign Promo in Tuzla
5. Oktobra 2017.

Istraživanje provedeno krajem 2016. godine pokazalo je da, iako mediji gotovo svakodnevno izvještavaju o slučajevima nasilja u porodici, temama nasilja se pristupa uglavnom na senzacionalistički način, te kao individualnim slučajevima, a ne kao problemu u cjelosti i njegovim uzrocima.

Rasprostranjenost nasilja nad ženama problem je cijelog društva, a uloga medija je da ukazuju na taj problem i pokreću javnu diskusiju o smanjenju stope nasilja.  Ured UN Women u Bosni i Herzegovini, uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) kroz program pod nazivom “Standardi i angažman za sprječavanje nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini”, uradio je Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u BiH.

Analizirana su 302 članka iz dnevnih novina i online portala koji su u periodu od 1. januara do 30. juna 2016. godine izvještavali o slučajevima nasilja nad ženama, te je praćen sadržaj TV stanica prilikom izvještavanja o četiri izabrana slučaja.

FB infografika 2

Jedan od slučajeva koji je bio predmet analize bilo je i ubistvo djevojke u Olovu iz marta 2016. godine. Analizirani medijski sadržaj, koji je bio dovoljno veliki da uključi izvještaje o tome kada se ubistvo desilo i kada je bila presuda, nije pridavao pažnju širem kontekstu nasilja kao društvenog problema tokom izvještavanja o ovom slučaju. Većina izvještaja bila je u rubrici „crna hronika” ili je slučaj prikazivan kao stravična priča koja će zaintrigirati javnost zbog svoje nesvakidašnje prirode i brutalnosti. Stručnjaci u ovoj oblasti nisu konsultovani niti je bilo pratećih članaka  kao pokušaja da se objasne motivi i djela nasilja s psihološkog stajališta.

Analiza je pokazala da mediji rijetko pokreću teme o nasilju nad ženama nego izvještavaju o njima u kratkim vijestima onda kada dobiju informacije od policijskih izvora ili nevladinih organizacija. Češće su prisutni kraći članci o konkretnim slučajevima nasilja nad ženama nego članci koji se tematski vežu za pojam nasilja nad ženama, a uz svaki peti tekst je objavljena i jasna fotografija lica aktera priče, bilo da je to žena koja je pretrpjela nasilje, počinilac ili stručnjak u toj oblasti.

U analiziranom sadržaju tematski je najzastupljenije fizičko nasilje, što je vidljivo u gotovo polovini članaka obuhvaćenih analizom. Dok je fizičko i seksualno nasilje nad ženama zastupljeno u novinskim člancima i prepoznato kao problem, gotovo da i nema tekstova o drugim oblicima nasilja (psihološko i ekonomsko). Glavni akteri priča o nasilju nad ženama su većinom izvršioci nasilja, zatim po zastupljenosti slijede stručnjaci iz te oblasti, pa onda osobe nad kojima je počinjeno nasilje.  Samo u pojedinim slučajevima je identitet osobe nad kojom je izvršeno nasilje bio etički zaštićen s jasnim naglaskom na osjetljivost situacije.FB infografika 1

Tek 20 posto članaka je na neki način propitivalo stereotipe ili izlazilo iz uobičajenog načina izvještavanja, dok je većina analiziranih sadržaja produbljivala postojeće stereotipe o nasilju nad ženama.

Uzevši u obzir nalaze iz ovog istraživanja, kreirane su preporuke koje se odnose na poželjne medijske prakse u pristupanju temama rodno zasnovanog nasilja. Ove preporuke uključuju snažnije preuzimanje medijske odgovornosti u borbi protiv diskriminacije, kontinuiranu saradnju između medija i institucija uključenih u borbu protiv nasilja na podizanju svijesti o problemu nasilja nad ženama i poštivanje postojećih medijskih kodeksa, kao i Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine. Također, preporuke pozivaju medijske djelatnike da se proaktivnije bave temom nasilja nad ženama, da kroz analitičko izvještavanje ohrabre žene koje su preživjele nasilje, te da primjere nasilja nad ženama stave u kontekst društvenih nejednakosti između muškaraca i žena a ne izolovanog slučaja.

Odgovorno medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama, lišeno senzacionalizma i vođeno etičkim postulatima, doprinosi prevenciji nasilja u društvu i predstavlja dio rješenja ka suzbijanju nasilja nad ženama.

Istraživanje o medijskom izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju nad ženama u BiH