Zlatan Hrnčić

Zlatan Hrnčić

UN Women u Bosni i Hercegovini će u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja i kampanje HeForShe na stranici www.16dana.ba objavljivati intervjue sa muškarcima koji se u svojim zajednicama zalažu za rodnu ravnopravnost. Stavovi izraženi u tekstu su lični stavovi intervjuisane osobe i ne izražavaju nužno stavove UN Women ili bilo koje druge agencije Ujedinjenih nacija.

Zlatan Hrnčić je stručni savjetnik Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine i kontakt osoba za okončanje nasilja nad ženama. Bio je jedan od glavnih osoba zaduženih za uspostavljanje prve baze podataka za usluge koje se nose sa slučajevima nasilja u porodici na nivou Federacije BiH. Otac je dvoje djece, a ulogu roditelja shvata veoma ozbiljno.

Od čega se sastoji Vaš rad na polju borbe protiv rodno zasnovanog nasilja?

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine, kao stručna služba Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, određen je za koordinatora izrade i praćenja provedbe strateških dokumenata u oblasti nasilja u porodici. U toj službi radim na koordinaciji aktivnosti pri provedbi Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) s ciljem smanjenja nasilja u porodici, te uspostavi i ravnomjernoj dostupnosti sistema djelovanja i zaštite u slučajevima nasilja u porodici. Posao je raznovrstan i sastoji se od izrade analiza, organizacije sastanaka, konferencija i edukacija, prikupljanja podataka, izvještavanja i pripreme akcionih planova za naredni period. Kako bi se jedan ovakav dokument realizovao, potrebna je stalna saradnja sa nadležnim institucijama, ustanovama i nevladinim organizacijama koje su uključene u ovu oblast na svim nivoima organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini.

Koja je uloga Gender centra Federacije Bosne i Hercegovine u postizanju rodne ravnopravnosti?

Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, na području ovog entiteta, u oblastima na postizanju rodne ravnopravnosti utvrđenim ovim zakonom. S tim u vezi, pratimo provedbu Zakona, odnosno implementaciju odredbi međunarodnih i domaćih dokumenata na postizanju pune ravnopravnosti. Također, kroz implementaciju Gender akcionog plana dajemo podršku drugim institucijama, ustanovama i nevladinim organizacijama u provedbi aktivnosti na postizanju ciljeva iz ovog dokumenta. Nama se također moguće obratiti za ispitivanje povreda ovog zakona. Gender centar daje podršku uspostavi i radu institucionalnih gender mehanizama, a poseban značaj imamo u oblasti postizanja ravnopravnosti i većeg uključivanja žena u politički i javni život, te davanja jednakih mogućnosti u procesu donošenja odluka.

Šta smatrate prioritetima pri ostvarivanju jednakih mogućnosti za žene i muškarce?

Mislim da je potrebno stvoriti uslove koji će omogućnosti ženama i muškarcima da ostvare svoje ideje i daju doprinos razvoju društva. Ovo naravno zvuči komplikovano, međutim naša uloga nije da određujemo šta će ko raditi i da li će se određenim poslom baviti. Potrebno je svakoga upoznati sa mogućnostima koje postoje i dati osnove za ostvarenje tih mogućnosti. Također, institucionalno je potrebno ukloniti prepreke za ostvarivanje datih mogućnosti. Stoga je prioritet, odnosno najjednostavniji mehanizam za ostvarivanje jednakih mogućnosti, obrazovanje. Kroz sistem obrazovanja je moguće u relativno kratkom periodu stvoriti potencijal koji će samostalno izgraditi društvo jednakih mogućnosti za žene i muškarce u kojem više neće biti važne zakonske odredbe kojima se ovo pravo nekome garantuje. Ovo pravo će biti prirodno i društveno dato.

Prema Vašem mišljenju, koja je uloga muškaraca u oblikovanju društva koje podržava jednaka prava za sve?

Nisam siguran da je potrebno posebno izdvajati bilo muškarce ili žene kada je u pitanju ova oblast. Mislim da uzrok, ali i mogućnost rješavanja svakog oblika problema leži u odgoju i obrazovanju. Način kako odrastamo i naučeni obrasci ponašanja uveliko određuju naš životni put. Tako se i naši naučeni obrasci ponašanja održavaju kroz prenošenje na naredne generacije. Kako u ovom procesu učestvuju i muškarci i žene, u toj mjeri su i jedni i drugi odgovorni za oblikovanje društva u kojem živimo. S jedne strane, način odgajanja određuje naš put i gledanje na okruženje u kojem živimo, a s druge strane ukoliko ne učestvujemo u ovom procesu ravnomjerno, opet smo odgovorni u mjeri u kojoj nismo odgovorili ovom životnom zadatku. Kako bih pojednostavio odgovor na Vaše pitanje, mislim da je potrebno da i muškarci i žene učestvuju u odgoju i obrazovanju djece, stvaranju zdravog porodičnog okruženja koje će biti osnova i za društvo u kojem živimo. Jer samo zajedno možemo dati okruženje djeci koja će istom mjerom kasnije i odgovoriti zajednici.

U čemu pronalazite najviše inspiracije za rad?

Volim da radim i da imam ispunjen dan. Na taj način, trenuci slobodnog vremena vrijede više. Pošto je oblast u kojoj najviše radim vezana za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, ideja stvaranja zdravog društva koje će odgovoriti izazovima vremena koje dolazi je ono što me inspiriše. Kako uzrok nasilja u porodici leži u naučenom obrascu ponašanja, odgojnom kontinuitetu kojem doprinose i obrazovni, sociološki, ekonomski, zdravstveni i drugi faktori, može se zaključiti da je nasilje u porodici obrazac ponašanja integrisan u izgradnju kako individualnih identiteta tako na kraju i društvenog kolektiva koji ovo ponašanje smatra prihvatljivim. Međutim, kada govorimo o nasilju u porodici, bilo o pojavi, prepoznavanju ili njegovoj prevenciji u društvu, nije dovoljno samo sagledati porodicu i brak, potrebno je sagledati cjelokupni društveni kontekst, utvrditi pravac u kojem se društvo treba razvijati i definisati strateške pravce djelovanja. Zakoni kojima se reguliše ova oblast su najčešće represivni i kao takvi dugoročno ne mogu pokazati značajnije rezultate. Kako uzrok nasilja u porodici, ali i njegovo rješavanje leži u odgoju i obrazovanju, odnosno prekidu kruga transgeneracijskog prenošenja nasilnih obrazaca ponašanja, samim tim i normativno pravna rješenja trebaju uključiti u većem obimu preventivno djelovanje, jasne oblike zaštite i uvezanog mehanizma djelovanja kako na prevenciji tako i kroz represivne mjere.

Pošto sam svjestan da se stvaranjem zdravog porodičnog okruženja mogu stvoriti pretpostavke, da društvo kao takvo, samostalno odgovori na sve izazove koje nosi budućnost, to mi daje osjećaj da je ovo što radim dobro. Upravo navedeno, odnosno jasno definisanje problema, te jasna vizija kako navedeni problem riješiti dovoljna su inspiracija za rad.