Senad Alić

Senad Alić

UN Women u Bosni i Hercegovini će u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja i kampanje HeForShe na stranici www.16dana.ba objavljivati intervjue sa muškarcima koji se u svojim zajednicama zalažu za rodnu ravnopravnost. Stavovi izraženi u tekstu su lični stavovi intervjuisane osobe i ne izražavaju nužno stavove UN Women ili bilo koje druge agencije Ujedinjenih nacija.

Senad Alić je direktor Kantonalne javne ustanove Porodično savjetovalište u Sarajevu. Godinama vodi tim stručnjaka koji svojim radom osnažuje porodične kapacitete i pruža podršku u spoznavanju, prihvatanju i savladavanju životnih izazova. Njihov rad ima za cilj osnaživanje porodice kao nukleusa društva. Nakon 14 godina rada ove ustanove, Vlada Kantona Sarajevo je prepoznala potrebu izgradnje objekta koji će udomiti rad Porodičnog savjetovališta čime će biti postavljen trajni temelj podrške porodicama.

Od čega se sastoji Vaš rad na polju borbe protiv rodno zasnovanog nasilja? 

U KJU Porodično savjetovalište se pored usluga primarne prevencije pružaju usluge savjetodavno-terapeutskog rada za pojedince, partnere, porodice i grupe koji se tokom života nađu u okolnostima koje nisu u mogućnosti sami otkloniti. Pored mnogobrojnih problema radi kojih naši korisnici zatraže usluge savjetodavno-terapeutskog tretmana, u Porodičnom savjetovalištu se tretiraju i problemi nasiljem organiziranih porodičnih sistema u kojima su žrtve najčešće žene. Radeći s ovim porodicama se nastoje promicati promjene, najprije u cilju prestanka zlostavljanja, a zatim i osnaženja žene žrtve nasilja.

S kojim se izazovima susrećete kroz rad u Porodičnom savjetovalištu?

S obzirom da je svaka osoba jedinstvena, drugačija, posebna i da ima jedinstven, poseban način razumijevanja života i svojih životnih okolnosti, savjetodavno-terapeutski rad sa svakim pojedincem je izazov na određeni način. Naši profesionalci su svakodnevno u prilici da odgovaraju na te izazove. S aspekta direktora jedne ovakve javne ustanove izazov je svakodnevno raditi na unapređenju kvalitete usluga, zatim uvjeta rada za zaposlenike koji se bave visoko sofisticiranim poslovima. Izazov je također djelatnost Ustanove učiniti vidljivom i dostupnijom, te građanima Kantona Sarajevo omogućiti prepoznavanje identiteta Porodičnog savjetovališta. Veliki izazov predstavlja i početak gradnje zgrade Porodičnog savjetovališta, 14 godina nakon osnivanja ustanove.

Kojih ste negativnih stereotipa o ženama svjesni, te kako mislite da bi se društvo trebalo boriti protiv rodno zasnovanog nasilja?

Bez obzira na to što se posljednjih godina puno radi na borbi protiv rodno zasnovanog nasilja i bez obzira što su profesionalci organizacija i institucija koje se bave isključivo ovim pitanjima učinili mnogo na podizanju društvene svijesti o rodno zasnovanom nasilju, što je rezultiralo donošenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, otvaranjem Sigurne kuće u Sarajevu, educiranjem profesionalaca za rad sa žrtvama rodno zasnovanog nasilja u institucijama koje tretiraju ovaj problem, ipak i dalje postoje predrasude. Jedna od njih je da “žene svojim ponašanjem doprinose tome da se nad njima izvrši nasilje”. Ovakva uvjerenja, ovakve predrasude su ometajući faktor u radu sa ženama žrtvama nasilja. Profesionalci svih institucija i organizacija bi u procesu cjeloživotnog učenja i rada na sebi trebali dobiti mogućnost da se oslobode tih predrasuda.

Šta smatrate prioritetima pri ostvarivanju jednakih mogućnosti za žene i muškarce?

Vjerujem da ostvarivanje jednakih mogućnosti otpočinje u porodici i da tome može doprinijeti jednak odnos roditelja naspram djevojčica i dječaka odnosno ženske i muške djece. Na nivou šire društvene zajednice smatram da je donošenje adekvatnih propisa i odgovoran odnos svakog pojedinca u sferi njegovog profesionalnog djelovanja značajan za ostvarivanje jednakih mogućnosti. Na žalost svjedoci smo da su promjene koje se dešavaju često samo kozmetičke, a ne suštinske.

Koja Vas je žena inspirisala u radu i životu?

Pored moje majke, želim naglasiti da je žena koja me inspiriše moja supruga. Uz kontinuiranu, uzajamnu podršku ona svojim različitim ulogama supruge, majke, kćerke sestre, poslovne žene, domaćice i tako dalje svojim svakodnevnim trudom i zalaganjem potvrđuje da su promjene moguće.