Šemsudin Kreho

Šemsudin Kreho

UN Women u Bosni i Hercegovini će u sklopu kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja i kampanje HeForShe na stranici www.16dana.ba objavljivati intervjue sa muškarcima koji se u svojim zajednicama zalažu za rodnu ravnopravnost. Stavovi izraženi u tekstu su lični stavovi intervjuisane osobe i ne izražavaju nužno stavove UN Women ili bilo koje druge agencije Ujedinjenih nacija.

Šemsudin Kreho  je viši inspektor i načelnik Odjeljenja za seksualne delikte, maloljetničku delinkvenciju i nasilje u porodici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona. U dugogodišnjoj je karijeri pristupao problemu rodno zasnovanog nasilja kroz rad na terenu, koji podrazumijeva i najteže oblike nasilja, kroz rad na izradi i potpisivanju strategija, akcionih planova i protokola, te kroz kontinuiranu saradnju sa svim relevantnim društvenim subjektima. Pročitajte više o njegovim profesionalnim stavovima, ali i nadahnuću koje pronalazi u liku i djelu omiljene naučnice.

Od čega se sastoji Vaš rad na polju borbe protiv rodno zasnovanog nasilja?

Od 2012. godine obavljam dužnost načelnika Odjeljenja za seksualne delikte, maloljetničku delikvenciju i nasilje u porodici Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona koje organizacijski pripada Sektoru kriminalističke policije čiji je primarni  cilj osiguranje pune lične i imovinske sigurnosti svih građana.

Pored opštih nadležnosti iz domena policijskih poslova, rukovodim radom Odjeljenja sa posebnim  akcentom na sprečavanje i otkrivanje izvršilaca krivičnih dijela protiv spolne slobode i morala (seksualni delikti), maloljetničke delinkvencije i najtežih oblika nasilja u porodici. Pored navedenih poslova i zadataka koordiniram određene policijske aktivnosti između svih policijskih uprava i policijskih stanica TK-a, te predlažem i iniciram poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja i otkrivanja počinilaca krivičnih dijela iz nadležnosti Odjeljenja.

U Odjeljenju kojim rukovodim zaposleni su policijski službenici koji posjeduju posebna znanja i vještine potrebna za postupanje i rad sa žrtvama nasilja, bilo da se radi o nasilju počinjenom nad djecom i maloljetnicima ili rodno zasnovanom nasilju.

Pored ostalog, kao član kantonalne radne grupe učestvovao sam u izradi Akcionog plana u okviru Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici FBiH, te izradi i potpisivanju protokola Intervencija u slučajevima nasilja u porodici za općinu Tuzla.

Ispričajte nam više o uticaju koji Vaš rad ima na poboljšanju položaja žena u BiH?

Rad svih policijskih službenika, a posebno službenika koji se direktno bave pitanjima rodno zasnovanog nasilja, ima veliki uticaj na poboljšanje položaja žena u Bosni i Hercegovini, a sve kroz dosljedno provođenje pozitivnih zakonskih propisa koji tretiraju predmetnu oblast.

Naime, policijski službenici pružaju zaštitu žrtvama nasilja u porodici, otkrivaju i procesuiraju počinioce svih vrsta i oblika nasilja i sistematski provode preventivne aktivnosti. Pored navedenog, mišljenja sam da je neophodno da sve relevantne vladine i nevladine organizacije, udruženja i interesne grupe zajednički i kontinuirano poduzimaju mjere i radnje sa ciljem smanjenja rodno zasnovanog nasilja i poboljšanja položaja žena u Bosni i Hecegovini.

Šta smatrate prioritetima pri ostvarivanju jednakih mogućnosti za žene i muškarce ?

Osnovni prioriteti koji utiču na jednake mogućnosti za žene i muškarce ogledaju se prije svega u dosljednoj demokratizaciji i modernizaciji cijelog  društva koja se provodi kroz aktivno učešće žena i muškaraca u kreiranju i donošenju odluka iz svih oblasti života (sigurnosti, ekonomije, zdravlja…), te usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa međunarodnim pravom i potpisanim međunarodnim ugovorima. Takođe je potrebno da država preko svojih institucija preduzme sve napore kako bi se mijenjali stavovi i ublažile razlike u pravima žena i muškaraca, jer je po mom mišljenju ravnopravnost jedno od temeljnih načela demokratskog građanskog društva, te se njim trebaju baviti svi segmenti drušva, a sve sa ciljem ostvarivanja jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Kojih ste negativnih stereotipa o ženama svjesni,te kako mislite da bi se društvo trebalo boriri protiv rodno zasnovanog nasilja?

Što se tiče negativnih stereotipa o ženama zaposlenim u sektoru bezbjednosti, odnosno u policijskim agencijama u BiH, smatram da postoje određene predrasude i stereotipi o tome da policijskim zanimanjem treba da se bave isključivo muškarci. Moje dugogodišnje iskustvo u policijskim snagama govori u prilog tome da su žene koje obavljaju policijske dužnosti vrlo odgovorne i svoj posao obavljaju stručno, a često su u određenim segmentima djelovanja i uspješnije od muškaraca. Borba protiv rodno zasnovanog nasilja nije samo zadatak sektora bezbjednosti i u tom smislu je potrebno koordinirano uključivanje svih društvenih subjekata koji se bave ovom problematikom na način da se dosljedno postupa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, donešenim strategijama, akcionim planovima, protokolima intervencija itd. jer samo na taj način borba protiv nasilja svih vrsta i oblika ima smisla.

Zašto  je važno ciljati na pružaoce usluga kada govorimo o borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama? 

Kada govorimo o borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, mišljenja sam da policija ima jednu od ključnih uloga koja se prvenstveno ogleda u pravovremenom, pravilnom i stručnom postupanju i zaštiti svih žrtava nasilja, te otkrivanju, hapšenju i prijavljivanju počinilaca. Policijski službenici su takođe na osnovu zakonskih ovlaštenja obavezni i dužni poduzimati sve mjere i radnje u cilju zaštite svih žrtava nasilja, te hitno animirati i obavijestiti sve druge društvene subjekte u čijoj je nadležnosti borba protiv rodno zasnovanog nasilja.

Prema Vašem mišljenju, koja je uloga muškaraca u oblikovanju društva koje podržava jednaka prava za sve ?

Mišljenja sam da bi uloga muškaraca trebala biti od ključnog značaja. Uloga koja bi dovela do smanjenja svih oblika nasilja u kojima se kao počinitelji pojavljuju muškarci. Stoga bi trebalo animirati što veći broj muškaraca koji bi radili na promoviranju rodne ravnopravnosti i zagovaranju većih prava za žene i djevojčice u Bosni i Hercegovini, jer je to po mom mišljenju jedan dio društvene i civilizacijske pravde.

Koja Vas je žena inspirisala u radu i životu?

Žena koja me je inspirisala  je Marie Sklodowska Curie – Marija Kiri, jedina žena na svijetu koja je osvojila Nobelovu nagradu dva puta za otkrića iz oblasti hemije. Za vrijeme Drugog svjetskog rata se pokazala kao veliki humanista jer je unovčila Nobelovu nagradu svog preminulog supruga, a novac uložila kako bi pomogla liječenje ranjenika.