Piše: Fatima Gušić, Ženskaposla.ba

Priča je napisana povodom konkursa na temu “Žene – jučer, danas, sutra”, s ciljem da doprinese diskusiji o pravima žena i djevojaka u Bosni i Hercegovini

Čekala je majku sa nestrpljenjem da dođe iz njive, u blatnjavim, muškim čizmama, što se „rudare“ zvaše. Majka je pogurena jedva nosila velike žute tikve koje u „Duganji“ rodiše kao nikad do tad. „Ona“ je skakutala sva radosna, ali u duši zabrinuta. Znala je…. Da, znala je da je deseto dijete u svojih roditelja koji krv i znoj proljevaše da bi prehranili svoju čeljad i zbog toga se pribojavala njihove reakcije, te bijaše nekako samopostiđena. „Majko!“ Uzviknu, vidjevši umorne roditelje kroz prozor stare, trošne kuće. „Majko, prošla sam sa peticom, sve suhe petice majko, oče! Pa, hoću li se upisati u Srednju, u Zvorniku? Ići će i moje drugarice Milica, Remza, Zorica, Mevla?!“. „Jok“, odlučno veli majka, sva zajapurena od sparine jesenjeg dana. „Jok, valja maline brati, prati haljine, kuhati, vodu nositi, a i meni pomagati! Žensko si. A dole kažu, idu samo one…. koje stariješine prave nemaju, i koje ne mogu „zastati“ nigdje kad se udaju“ reče majka. „Ali, majko, oče, ja želim ići, završiti škole, želim imati lakši život od tebe, vas majko! Želim ti majko pomagati kada zaradim platu, jednu, dvije, sto! Biće nam puno lakše majko! Oče, čuj šta majka kaže! Molim te oče…..“, vapila je. Njen otac bijaše mudar starac. Oštra pogleda i stroga lica, starac koga su svi u selu poštovali, jer je poštenim seljačkim rukama hranio mnogobrojnu čeljad. Čovjek „samouk“, ali bijaše drukčiji od majke. I nekako je pustiše u srednju školu, u grad. I gle, završi je i to sa vrlodobrim. Odmah dobi prvi posao. Prvu platu. Bilo je suza….

Nije prošlo nešto manje od godinu dana, zarati se. I sve što se poganluk zove, stade u te teške četiri godine rata. Nakon pogibije oca i muža u onoj Srebrenici, njen život izgubi pravi smisao. Ali kao čelik jaka, ona podiže glavu. Vrati joj se u sjećanje jedan davni san, da postane „neko“. Kao žrtvu rata zaposliše je u državnu instituciju.

Vrijedna, zlatnih ruku, nije se osvrtala na muške žaoke, dobacivanja, loše namjere i podvale. Ona pobijedi sebe, prošlost i zasnova brak u kome je rodila troje djece. Nošena snagom, onom kakvu samo žena ima, povrh svih obaveza završi fakultet i pristupi društvu akademskih građana. Kao čestita, vrijedna i porodična, ponada se da će odmah uznapredovati. Biti od veće koristi lokalnoj zajednici. Ali, gle čuda! Prvi dan na poslu – stres, nezamislivo podsmjehivanje, ponižavanje. „Ejjj, ona! Kakva ona? Ma to je ona završila, ma znaš brate kako hahahaha….“ govorili su. Slušala je slične komentare i sašaptavanja. Svaki, ama baš svaki dan bijaše udarac, podvala, zloba, pakost. Potrebe zahtijevaše da na uticajnom radnom mjestu bude diplomirani ekonomista. U kolektivu bijaše samo ona takva. Pomislila je u sebi – evo sad će ona doći do izražaja. Ali, kaže odgovorni:  „Ma ja, ali, ne može ona, ona je žensko“. Ja kakva li neznanja, a njoj jače, veće motivacije!

Magistrirala je. Redala je uspjeh za uspjehom. Teška srca dadoše joj unapređenje za posao tek „više stručne spreme“. U svakom „jarmu“ vukla je za troje. U svakom poslu morala je tri puta više znati od muškog kolege koji je imao veći platni razred. Radila je kao „crnac“, a muški kolega „zijevao“ po cijeli dan, za veću plaću.

Ali, njoj ka „gore“ – ni makac. „Gore“ je prvi saradnik jedan srednjoškolac, „muško“. U doba  IT revolucije ne zna upaliti PC! Za sve se pita, njegovo se „melje“. Jer, on je „muško“ ! Šta je ona SUTRA?

Je li ona SUTRA, ovo što je DANAS? Je li ovo DANAS, gore od onog JUČER?  Zato što, ona je „ žensko“ !

Fatima Gušić

Udata, majka troje maloljetne djece. Živi i radi u Sapni. Magistrirala na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2011. godine i stekla zvanje mr. ekonomskih nauka. Zaposlena u Općini Sapna na poslovima stručni saradnik za privredu i poduzetništvo. Ističe se njen dugogodišnji volonterski rad u lokalnoj zajednici, mjesnoj zajednici,  na polju kulture, nevladinom sektoru. Radila i radi na izradi lokalnih strateških dokumenata: Gender akcioni plan, Plan kapitalnih investiticija, MAP plan, Programsko budžetiranje, Strategija razvoja općine Sapna. Dobitnica je Prve nagrade u BiH za 2013. godinu, za izuzetan doprinos ravnopravnosti spolova koju joj je dodijelila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. Dobitnica je brojnih zahvalnica i priznanja za doprinos afirmaciji i pozicioniranju žene u lokalnom i BH društvu. Aktivna je učesnica brojnih konferencija i naučnih skupova. Pri realizaciji određenih razvojnih projekata na lokalnom nivou sarađivala je sa mnoštvom međunarodnih organizacija od kojih posebno izdvaja: World Vision, SNV, USAID, GAP, OSCE, CRP, CPCD, UNDP, MentoRing, OneWorld Platform for Southeast Europe. Bavi se istraživačkim radom.

Fatima Gušić