Foto: Imrana Kapetanović

Foto: Imrana Kapetanović

Kako izgleda jedan Vaš radni dan?

SELMA: Kao voditeljica Sigurne kuće prva sam osoba koja dolazi u kontakt sa žrtvom koja dolazi u Sigurnu kuću, stoga sam prvenstveno usmjerena na  njenu adaptaciju. Obavljam razgovor sa korisnicom, upoznajem je sa pravilima sigurne kuće i održavanjem iste. Brinem o svim drugim potrebama kuće kao što je nabavka robe, lijekova i sl. Pravim sedmični  plan aktivnosti za korisnice koji  uključuje sastanke sa stručnim timom. U svakodnevnom sam kontaktu sa odgovornim institucijama kao sto su Centar za socijalni rad, sudstvo,  tužilaštvo, policija, zdravstvene ustanove te odgojno – obrazovne institucije. Pored svih ovih aktivnosti svakodnevno obavljam individualne razgovore sa korisnicama tokom kojih nastojim saznati koje su njene potrebe i u koje sve radne aktivnosti da je uključim tokom njenog boravka u Sigurnoj kući kao što su šivanje, pletenje, crtanje, kuhanje, rad na odrzavanju vrta i slično.

Koja su Vaša najveća dostignuća u poslu kojim se bavite?

SELMA: S obzirom da naše udruženje postoji već 20 godina, najveći uspjeh nam je povjerenje koje smo zadobili od korisnica i njihove zadovoljstvo našim cjelokupnim radom i aktivizmom. Najveći uspjesi/projekti koje je realizovala „Žena BiH“ su rad Centra za žene u čijem sastavu su: SOS telefon (kratki kod 1265), psihosocijalna podrška i pravna pomoć. Pored Centra za žene  pri našoj organizaciji djeluje Sigurna kuća „Marguerite“ koja predstavlja sigurno utočište žrtvama nasilja i trgovine ljudima, i zatvorenog je karaktera;  kuća ima kapacitete od 28 ležaja. Realizovali smo  niz projekata ekonomskog osnaživanja žena  u koje su bile uključene naše korisnice koje su prošle kroz naš Centar i Sigurnu kuću i koje su bile upoznate sa radom „Žena BiH“. Sve ovo je rezultiralo pozitivnim ishodom jer smo podstakli veliki broj žena da iskoriste sve svoje  potencijale i pokrenu vlastiti biznis, te postanu ekonomski stabilne.

Koje su to najveće prepreke sa kojima se suočavate?

SELMA: Najveća prepreka sa kojom se susrećemo je naravno finansiranje naših aktivnosti, jer se ne finansiramo iz državnog  budžeta. Zatim, neadekvatna saradnja žrtve sa osobljem Stručnog tima, njen neiskren, zatajeni  stav po pitanju nasilnika  zbog nesigurnosti u sebe, u svoj odnos prema nasilniku  što ima za posljedicu kako neadekvatan rad sa žrtvom tako i nepostizanje željenih rezultata uprkos  uloženom velikom profesionalnom radu i trudu. Također su poteškoće i nedovoljna saradnja žrtve sa centrom za socijalni rad, policijom, tužilaštvom (povlačenje datih iskaza o pričinjenom nasilju i nasilniku) tako da ukupan rad sa žrtvom, psihosocijalni tretman i pružanje pravne pomoći gube smisao i svrhu, jer se žrtva vraća nasilniku. Neadekvatna i nedovoljna primjena zakonske regulative (zakon i pravilnik o provođenju zaštitnih mjera za počinioce nasilja) također otežava rad sa žrtvom. Naime,  po prijavi nasilja policija procesuira slučaj podnošenjem krivične prijave, ali rijetki su slučajevi kada se pokreće postupak za izricanje neke od zaštitnih mjera  za počinioce nasilja poput zabrane pristupa žrtvi, udaljavanja iz stana ili obaveznog psihosocijalnog tretmana za počinioce nasilja. Sud rijetko izriče npr. zaštitnu mjeru obaveznog psihosocijalnog tretmana iz razloga što troškovi izvršenja ove zdravstvene mjere padaju na teret suda koji ju je izrekao. Uslijed navedenog žrtve ostaju nedovoljno zaštićene zbog čega gube povjerenje u rad subjekata koji učestvuju u zaštiti žrtve a time i mi imamo problem kako postupiti sa žrtvom kada treba da napuste Sigurnu kuću bez adekvatne lične zaštite , ne postoji  izlazna strategija za žene koje napuštaju sigurne kuće, tako da se žene nerijetko vraćaju nasilnicima, jer nadležne institucije malo rade na rješavanju njihovog stambenog i ekonomskog pitanja.

Da li Vam je potrebna neka dodatna pomoć u poslu koji radite?

SELMA: Pomoć koja nam je potrebna u poslu kojim se bavimo tiče se finasiranja naših aktivnosti, dodatne edukacije za posao kojim se bavimo, te veće angažovanosti odgovornih državnih institucija u rješavanju slučajeva nasilja nad ženama i djecom.

Foto: Imrana Kapetanović

Podstakli smo veliki broj žena da iskoriste sve svoje  potencijale i pokrenu vlastiti biznis, te postanu ekonomski stabilne.

Selma Alibašić
Sociologinja, Žena BiH, Mostar